Kako tačno vrućine djeluju na srce i kada dolazi do toplinskog udara?

U takvim uvjetima najugroženiji su kronični bolesnici, ali i starije osobe i djeca, koje treba podsjećati da piju vodu jer im je refleks žeđi nešto slabiji.

Izuzetno visoke temperature mogu štetiti zdravlju, a u ekstremnim slučajevima može doći i do toplinskog udara.

Ko je pod rizikom od toplinskog udara?

Hitna pomoć za N1 Srbiju objašnjava da je toplinski udar vrlo opasno stanje koje zahtijeva bolničko liječenje, a događa se kada se tijelo više ne može riješiti viška topline.

U praksi se to rjeđe događa, najčešće kod radnika u pekarama ili kod starijih osoba koje žive same.

Kako pojašnjava dr. Ivana Stefanović, glasnogovornica Hitne pomoći, to su uglavnom starije osobe koje žive na zadnjim katovima zgrada, pod ravnim krovovima, i koje u strahu od propuha ne koriste rashladne uređaje.

Srce posebno ugroženo na vrućinama

Visoke temperature najviše utječu na rad srca. Dr. Stefanović objašnjava da tada srce radi pod povećanim opterećenjem kako bi održalo unutarnju temperaturu na 37 stupnjeva. Ako se ni noću temperatura ne snizi, može doći do iscrpljenosti, čije posljedice mogu biti i srčani zastoj.

To je dodatni razlog zašto bi ljudi trebali boraviti u rashlađenim prostorijama. Naša sugovornica naglašava da, ako je vani 39 stupnjeva, nema razloga da u stanu ne održavamo ugodnu temperaturu.

„Svi koji imaju srčane bolesti ne bi smjeli obavljati teže poslove u najtoplijem dijelu dana“, poručila je doktorica iz Hitne pomoći.

Za srčane bolesnike teškim poslovima smatra se i nošenje tereta, penjanje uzbrdo ili uz stepenice.

Šta još treba izbjegavati?

Pri ovako visokim temperaturama preporučuje se izbjegavati izlazak van u najtoplijem dijelu dana, nošenje lagane i svijetle odjeće, kapa ili šešira, te redovita hidratacija.

Naša sugovornica ističe da svi imamo prirodni refleks žeđi, ali je on slabiji kod djece i starijih, pa ih treba podsjećati da piju vodu.

Hidratacija

Naglašava da to ne znači da se treba "nalijevati vodom", već otprilike svakih pola sata popiti čašu vode.

Navodi primjer psihički oboljelog sugrađanina koji je, potaknut upozorenjima o vrućinama i važnosti hidratacije, odjednom popio osam litara vode, zbog čega je završio u bolnici bez svijesti — uslijed tzv. trovanja vodom.

Vrlo je važno, dodaje dr. Stefanović, znati da kada smo žedni, treba piti vodu, limunadu zaslađenu medom, a nikako alkohol. Kaže da konzumacija jednog piva po velikim vrućinama zahtijeva nadoknadu s dvije ili tri čaše vode.

"Alkohol potiče pojačano izlučivanje tekućine. Pivo je užitak, a za zdravlje je potrebna voda, osobito mineralna, radi nadoknade elektrolita,“ ističe.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad